Izvor: Blic.rs
31.05.2020 u 08:42
0

EKSKLUZIVNO STIV HANKE GOVORIO O AKTUELNOJ SITUACIJI: „Srbija je OPSEDNUTA POLITIKOM I ZATO NE IDE NIKUDA“

Opsesija Srbije geopolitikom jedan je od njenih velikih problema. Sva pitanja su politička pitanja, svi problemi su politički problemi, sve vrednosti su političke vrednosti, sve odluke su političke odluke. Zbog toga Srbija ne ide nikuda, kaže u ekskluzivnom intervjuu za „Blic“ profesor Stiv Hanke, jedan od najuticajnijih ekonomskih stručnjaka današnjice.

Prema njegovim rečima, za srpsku ekonomiju je najvažniji stabilan kurs, a kao primer idealnog ekonomskog preporoda navodi slučaj Singapura, koji je od siromašne zemlje postao jedna od najbogatijih država sveta.

Zajedno s Antom Markovićem zatekli ste teško ekonomsko stanje u SFRJ – podivljalu inflaciju, ogroman javni dug… Ekonomskim programom, ipak, uspeli ste da stabilizujete probleme. U čemu je bila tajna?

– Moje upoznavanje s Jugoslavijom počelo je pred kraj 1989. godine, kada je moj dobar prijatelj Danijel Svarovski bio domaćin večere za suprugu i mene u Beču. Tada sam se upoznao sa Živkom Preglom, koji je bio potpredsednik Vlade SFRJ, prvenstveno odgovoran za ekonomske reforme u vreme mandata Ante Markovića. Tokom naših sastanaka u Beču, Pregl me je pozvao da postanem njegov glavni savetnik za ekonomske reforme. U početku sam odbio, ali sam potom primio telefonski poziv iz Bele kuće. Predsednik Džordž Buš stariji tražio je da mu učinim uslugu i prihvatim Preglov poziv. Saglasio sam se, i supruga i ja smo stigli u Beograd u januaru 1990. Od prvog dana mog angažmana insistirao sam na ideji 5P: Prior Preparation Prevents Poor Performance (Prethodna priprema sprečava slab učinak). Tu formulu sam usvojio kao član Saveta ekonomskih savetnika predsednika Ronalda Regana početkom osamdesetih, a čuo sam je od Džejmsa Bejkera, u Reganovo vreme šefa osoblja Bele kuće. Primer zemlje koja strogo praktikuje 5P je Singapur, najbolji primer čiste, efikasne i uspešne vlade bez korupcije. Da je bilo samo do mene, potpuno bih primenio singapursku strategiju u SFRJ. To je bilo ono na čemu sam insistirao da Jugoslavija uradi 1990. godine. Ključna stvar je bio stabilan, fiksni kurs, jednostavan transparentan monetarni režim. Kako se ispostavilo, najveći problem SFRJ bila je njegova endemska inflacija. Od 1971. do 1991. godine godišnja stopa inflacije u Jugoslaviji iznosila je 76 procenata; samo su Zair i Brazil zabeležili veće stope inflacije u tom periodu. Dakle, moj prvi zadatak je bio da dizajniram sistem koji će Jugoslaviju osloboditi problema s inflacijom. Da bih to učinio, dizajnirao sam i zagovarao sistem valutnih odbora sličan Singapuru. Ekonomski institut Beograd, koji je u to vreme vodio moj dobar prijatelj Danko Đunić, objavio je moj nacrt kao atraktivnu knjigu na srpskohrvatskom jeziku. Mislim da smo imali uspeha tokom prve godine Markovićeve vlade, jer je stvoreno poverenje u iščekivanju reformi. To se dogodilo zato što je otvorena diskusija o primeni mnogih elemenata Singapurske strategije koju sam ja uneo u vladin dnevni red, a takođe i u diskurs javnosti. Ali, početkom 1991. godine bilo mi je jasno da balkanska politika guši nade za sprovođenje bilo koje od ovih dokazanih ideja. Rasprave su se okrenule od ekonomskih reformi prema onome što se najbolje može opisati kao politička borba nožem. Dok danas gledam Srbiju, vidim veoma sličnu sliku.

Gde bi danas Srbija bile u odnosu na EU u ekonomskom smislu, da nije bilo ratova i sukoba i da je došlo do mirnog razlaza SFRJ?

– Da nije bilo tih sukoba i da je Srbija usvolila fiksni kurs i istrajala na njemu, kao što je bio slučaj u Bugarskoj 1997. godine u vreme kada sam tamo bio ekonomski savetnik predsednika Stojanova, Srbija bi postala član Evropske unije 2007. godine, baš kad i Bugarska. Predsednik Stojanov mi je kasnije priznao da je uvođenje fiksnog kursa, odnosno vezivanje leva za nemačku marku, bilo glavni razlog zbog čega je Bugarskoj omogućeno da uđe u EU.

Mnoge vaše kolege poput Jože Mencingera poredili su EU sa bivšom SFRJ. Ako je tako, u kojoj fazi je EU sada?

– Mislim da Jože Mencinger samo delimično pogodio poentu. Ono što je držalo SFRJ na okupu je nešto potpuno različito od onoga što spaja zemlje EU. Snage koje su rasturile SFRJ mnogo su jače od onih koje trenutno unutar EU rade na „balkanizaciji“, odnosno slabljenju unije. Balkan je potpuno jedinstveno podneblje, različito od svega što postoji u Evropi.

SAZNAJTE JOŠ!

ZBOG AJFONKE POTRES U CRNOJ GORI! Mnogi visoki funkcioneri koristili njene „usluge“!

SRPSKA HEROINA DALA ŽIVOT NA KOSOVU: BRANIĆU SRBIJU I KAD BUDEM MRTVA! (GALERIJA)

SVET JE ZANEMEO NA OVE REČI! NISMO KOLONIJA GUBAVACA, NE PRISTAJEMO NA CRNE LISTE!

Nastavak SKANDALA U BIH! Predložen jednomesečni PRITVOR za federalnog PREMIJERA!

Kako komentarišete činjenicu da su države bivše SFRJ danas zajedno i deset puta više zadužene nego Jugoslavija 1990. godine?

– Ne znam sa kojom preciznošću ste izračunali taj odnos između dugova, pa zato ne mogu precizno ni da odgovorim, niti da komentarišem. Ono što mogu da kažem sa sigurnošću jeste da je SFRJ bila zavisnik od dugova. Vaše pitanje sugeriše da sada situacija u zemljama koje su od nje nastale nije ništa bolja, naprotiv, da su države bivše SFRJ i dalje zavisne od dugovanja. Ipak, najbolji način da se kontrolišu zamke dugovanja je uvođenje fiksnog kursa. Tu opet navodim primer Bugaske ili Bosne i Hercegovine, koje imaju najniži odnos BDP i dugova u Evropi.

Koliko je privatizacija bila dobar potez vlasti u regionu na putu ekonomske tranzicije?

– Privatizacija je jedini način da se stare socijalističke ekonomije razdrmaju. Pogledajte samo Kinu. Privatizaciju je Deng Ksiaoping doneo u decembru 1978. Od tada je Kina doživela najveći ekonomski procvat u istoriji sveta. Kineski procvat počiva na leđima Dengove privatizacije i ideja o reformi slobodnog tržišta.

Kako ocenjujete ekonomske reforme koje se prethodnih godina sprovode u Srbiji. Koliko je dobar put kojim se prvo insistiralo na smanjenju penzija i plata, a potom i na povećanju investicija i potrošnje?

– Reforme u Srbiji sigurno nisu sledile Singapursku strategiju za koju sam se zalagao u SFRJ još 1990. godine. Reforme Srbije su bile slabe i neujednačene. Kao rezultat toga, Srbiju muče isti problemi koji su mučili SFRJ 1990. Da biste imali pravu sliku, uzmite u obzir da je prihod po glavi stanovnika Srbije, koji je bio iznad bugarskog 1990, sada oko 80% bugarskog.

Koliko je stabilnost kursa dinara ključna za relativno dobru ekonomsku situaciju u Srbiji?

– SFRJ je trebalo da usvoji fiksni kurs 1990. godine, kada sam ga prvi put predložio. Uz njega, dinar bi bio stabilan koliko i valuta za koju je vezan. Nema ništa važnije od stabilne valute. Stabilan kurs možda nije sve, ali sve je ništa bez stabilnog kursa. Pogledajte samo Bugarsku gde je lev klon evra. To im je omogućilo da nadmaše Srbiju po ekonomskom prosperitetu.

Evropske zemlje neće skoro imati stopu rasta kao nekada, Amerika je u krizi, dok se Kina sve više razvija, a Rusija postaje sve bogatija. Kako male zemlje da se orijentišu u ovom novom odnosu snaga?

– Prvo, dozvolite mi da naglasim da se ne slažem sa vašom karakterizacijom stanja u svetu. U svakom slučaju, geopolitičke karakteristike za zemlju kao što je Srbija nisu bitne. Male zemlje, poput Srbije, treba da zaborave na takozvanu ravnotežu snaga i politiku. Opsesija Srbije geopolitikom jedan je od njenih velikih problema. Sve se fokusira na politiku. Sva pitanja su politička pitanja, svi problemi su politički, sve vrednosti su političke vrednosti, sve odluke su političke odluke, i tako dalje… Zbog toga Srbija ne ide nikuda. Male države moraju da ignorišu geopolitiku. I opet bih se vratio na slučaj Singapura, koji je u jednom od najsiromašnijih delova sveta postao jedna od najbogatijih zemalja.

Hrvatska i Crna Gora izlaze iz korona krize kao ekonomski najpogođenije sa najvećim očekivanim privrednim padom. Koliko bi ih takva pozicija mogla dugo zadržati iza ekonomski manje razvijenih zemalja u okruženju?

– Ekonomske posledice epidemije virusa korona neće biti trajne. Čim virus bude zaustavljen, pad će postati uspon. Dakle, Hrvatska i Crna Gora će se vratiti, kao i svi drugi.

Šta očekuje ekonomiju Srbije posle epidemije korone? Kolike i kakve će posledice pretrpeti?

– Ono što čeka Srbiju verovatno je nastavak poslovanja kao i do sada. Zaista, moram da primetim da od kada sam prvi put došao u Beograd pre 30 godina, nije se mnogo promenilo. Jedini način da se to promeni jeste da se prihvati verzija Singapurske strategije. Nazovimo to Singapurskom strategijom sa srpskim karakteristikama.

Da ste na čelu vlade Srbije i zemalja regiona, kojim ekonomskim merama biste ublažili i sprečili posledice krize?

– Ako bih donosio odluke u Srbiji, insistirao bih na onome na čemu sam insistirao u Markovićevoj vladi u SFRJ pre 30 godina – ideji 5P, i tražio bih da se usvoji pet tačaka Singapurske strategije, u kojima je ključ stabilan kurs.

Pet tačaka Singapurske strategije

Stalno pominjete Singapursku strategiju. Na čemu se ona zasniva, po čemu je tako jedinstvena i zašto je toliko efikasna?

– Singapur je nezavisnost stekao 1965. godine, kada je, u stvari, izbačen iz sastava Malezije. U to vreme je Singapur bio nazadan i siromašan – neplodna mrlja na mapi u opasnom delu sveta. Proživljavali su i nerede na etničkoj osnovi, situacija je bila na ivici građanskog rata. Ali, Singapur je pri svom osnivanju imao lidera, Li Kuan Jeva. On je imao jasne ideje o modernizaciji zemlje – strategiju koju sam nazvao singapurskom strategijom. Ona je sadržavala pet sledećih elemenata:

Prvi element je bio stabilan novac. Singapur je započeo sistemom valutnih odbora, fiksnog kursa – to je jednostavan, transparentan monetarni režim za koji sam se zalagao za vreme svog boravka na mestu savetnika Markovićeve vlade. Kurs je radio na autopilotu. Bio je podržan 100% rezervama funte, bio je praktično njen klon. To je uspostavilo disciplinu, stabilnost i poverenje u ekonomiju i privuklo strana ulaganja.

Drugi element je bio to što je Singapur odbio da prihvati stranu pomoć bilo koje vrste. To je daleko od ideja mnogih zemalja u razvoju, poput Srbije ili SFRJ, gde političari i birokrate provode mnogo vremena pokušavajući da obezbede stranu pomoć, bilo da je to NVO, strana vlada ili međunarodna finansijska institucija, Svetska banka ili MMF. Nasuprot tome, natpisi koji glase „bez strane pomoći“ figurativno su visili ispred svake vladine kancelarije u Singapuru.

Treći element je bio da se Singapur trudio da ima prvoklasna, svetska, konkurentna privatna preduzeća. To je postignuto lakim oporezivanjem i jednostavnim propisima, sa potpuno otvorenom i slobodnom trgovinom – koje su omogućile da Singapur postane jedan od azijskih tigrova. Te ideje su u SFRJ bile potpuno strane 1990. Ni danas u Srbiji nisu dobro shvaćene i nisu se ukorenile.

Četvrti element Singapurske strategije bilo je insistiranje na ličnoj sigurnosti, javnom redu i zaštiti privatne svojine. Te 1990. ovog elementa u SFRJ nije bilo nigde.

Peti, i poslednji, element Singapurske strategije bila je „mala“, transparentna vlada koja je izbegavala složenost i „birokratiju“. Ovaj element se nije pojavio ni na jednom radarskom ekranu u Beogradu. Da bi strategiju izvršili precizno, Singapur imenuje samo prvoklasne državne službenike i isplaćuje im prvoklasne plate. Danas godišnja plata singapurskog ministra finansija iznosi oko 1,2 miliona evra. U zamenu za ove visoke plate, Singapurska strategija zahteva da vlada upravlja organizovano, bez gubitaka i korupcije. Tako je Singapur od neplodne mrlje postao jedan od najvećih finansijskih centara sveta.

Ko je Stiv Hanke: Reganov saradnik i četvrti najuticajniji ekonomista sveta

Stiv Hanke je profesor primenjene ekonomije na Univerzitetu Džon Hopkins u Baltimoru. „Vorld Trejd Magazin“ ga je 1998. godine proglasio jednim od 25 najuticajnijih ljudi na svetu, a danas je po „Fokus ekonomiksu“ četvrti najuticajniji ekonomista na svetu. Poznat je kao jedan od vodećih svetskih stručnjaka za hiperinflaciju i valutne odbore. Dobio je sedam počasnih doktorata i držao je četiri počasne profesorske katedre za naučni rad na ovim temama.

Profesor Hanke je poznati trgovac valutom i robnim proizvodima, bio je predsednik „Toronto Trust Argentine“ u Buenos Ajresu kada je 1995. bio najbolji svetski fond.

Profesor Hanke je bio član Saveta ekonomskih savetnika predsednika SAD Ronalda Reagana. Bio je uključen u ekonomske reforme u Latinskoj Americi, Aziji i na Balkanu, posebno kao lični ekonomski savetnik Živka Pregla, potpredsednika Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1990-1991), savetnika predsednika Petra Stojanova u Bugarskoj (1997-2002), državni savetnik i savetnik predsednika Mila Đukanovića u Crnoj Gori (1999-2003) i specijalni savetnik za valutnu reformu potpredsednika vlade i ministra ekonomije Gramoza Paška u Albaniji (1991-1992).

Happy BSC je spremio za vas najmoderniju mobilnu aplikaciju da biste nas lakše pratili i bili u toku sa svim vestima. Našu aplikaciju možete preuzeti za ANDROID i iPHONE.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter